From 1 - 10 / 155
  • Categories  

    Terenskim istraživanjem na području Hrasnice i Hadžića utvrđeno je postojeće stanje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u pogledu obima, kvaliteta i stepena očuvanosti, utvrđena je arhitektonska tipologija građevina i ostalog naslijeđa, valorizacija, te su preporučene mjere zaštite. Prema Odluci o pristupanju izradi Regulacionog plana “Hrasnica” (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br.13/11 od 25.05.2011.god.) granica je obuhvatila prostor između ulice Igmanskih bataljona, Hrasničke ceste i Put Famosa na sjeveru, fabrike FAMOS na istoku, podnožja Igmana na jugu i naselja Kovači na zapadu (granica obuhvata za koji se Plan radi sa preciznim katastarskim česticama data je kroz čl.2 Odluke o pristupanju izradi). Površina obuhvata prema navedenoj tački iznosi P=126,0 ha. Obzirom na utvrđenu vrijednost, služba zaštite je obuhvat prostorne cjeline Regulacionog plana “Hrasnica” proširila u zoni Stare osnovne škole jer je riječ o dokumentarno i arhitektonski vrijednom objektu.

  • Categories  

    Separat zaštite kulturno‐historijskog i prirodnog naslijeđa se bavi istraživanjem i analizom svih faktora kulturne materijalne i nematerijalne, kao i prirodne baštine. Svi oblici naslijeđa, uz njihov isprepleten i međusobni odnos, uticali su na kreiranje identiteta sa svim njegovim multidimenzionalnim manifestacijama, apstraktnim i materijalnim. Bazirajući se na prostorni identitet, postupkom evidencije (inventarizacije) i valorizacije različitih aspekata naslijeđa omogućava se definiranje mjera zaštite odnosno režima preventivne zaštite baštine, koji igra ključnu ulogu u očuvanju identiteta kroz prostorno i urbanističko planiranje, odnosno urbanističko‐arhitektonsko projektovanje. Na osnovu historiografske metodologije koji se temelji na istraživanju, kritičkoj analizi literature i dostupnih izvora, te terenskog istraživanja obrađen je historijski i razvojni prostor kroz ključne determinante koje su bitno odredile, uticale na procese formiranja, izgradnje i oblikovanja identiteta grada unutar zadatog okvira Regulacionog plana Koševo ‐ Alipašina ulica. Rezultat istraživanja je analiza, sinteza koja je u konačnici imala za cilj prepoznavanje identiteta predmetnog obuhvata, “prilog” u sveukupnoj historiji grada, te valoriziranje prostora kao cjeline, ali i njegovih pojedinačnih baštinskih aspekata. Poseban fokus je dat i na memorijalnu kulturu. Obuhvat Regulacionog plana "Koševo ‐ Alipašina" nalazi se u samom središtu grada, omeđen je dijelovima dugačkih ulica (Alipašina, Koševo, Maršala Tita) razvijenim na starijim putevima koji su vodili, bili trase kojima se dolazilo ali i izlazilo iz grada. Osim dijelova pomenutih ulica unutar obuhvata nalaze se ulice Hasana Kikića, Jezero, Danijela Ozmo, Kemal‐begova, dio ulice Sutjeska. Dio obuhvata predstavlja prostor Malog parka i manja ulica Dubrovačka. Ciljevi izrade ovog Elaborata su utvrđivanje postojećeg stanja u pogledu obima, vrste, kvaliteta i stepena očuvanosti kulturno‐historijskog i prirodnog naslijeđa, utvrđivanje prostorno‐ambijentalnih karakteristika fizičkih struktura, valorizacija svih aspekata naslijeđa i definisanje mjera zaštite za sve aspekte naslijeđa.

  • Categories  

    Graditeljska cjelina obrađena ovim elaboratom nalazi se unutar dijela ulica Branilaca Sarajeva i Kulovića, dalje ide središnjim dijelom korita rijeke Miljacke uz Obalu Kulina bana, Jadranskom ulicom i uz vanjski zid Okružnog zatvora spaja se s polaznom tačkom u ulici Branilaca Sarajeva. U ovoj cjelini lociran je i lokalitet Kalin hadži Alijine džamije koji je predmet posebnih arheoloških istraživanja. Analiza poznatih tragova i putokaza koji upućuju na nastanak i formiranje dijela jedne graditeljske cjeline od nastanka do savremenog doba, obrađena elaboratom zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, je razultat istraživanja arhitektonskih, urbanih i ambijentalnih karakteristika zadatog prostora. Elaboratom zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u budućem planiranju mogu se otkloniti pogrešne intervencije u prostoru. Elaborat je polazna tačka, koja pruža mogućnost transformacije zatečenih fizičkih struktura u prostor ugodnijeg i prirodnijeg životnog okruženja, pa je u tom smislu podloga za izradu Urbanističkog projekta “Pošta-Sud”.

  • Categories  

    Zaštita kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa jedan je od osnovnih elemenata koji određuje pristup izradi Regulacionog plana "Soukbunar" obzirom na početak razvoja prostornog područja Soukbunar, prisustvo grupacija objekata koji čine ambijentalne cjeline, prisustvo objekata sepulkralnog naslijeđa, nacionalnih spomenika, lokaliteta poznatih prahistorijskih naseobina i elemenata prirodnog naslijeđa. Na osnovu uputstva o obaveznoj jedinstvenoj metodologiji za pripremu i izradu regulacionih planova i urbanističkih projekata, kao obavezan sadržaj i dokumentacija provedbenog plana su odrednice za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

  • Categories  

    Separat zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa za Izmjene i dopune Regulacionog plana "Centar Ilidža" definiše utvrđivanje stanja u pogledu obima, vrste, kvaliteta i stepena očuvanosti graditeljskog (kulturno-historijskog) i prirodnog naslijeđa, utvrđivanje urbnističkih karakteristika, prostorna kompozicija, ambijentalne osobenosti, utvrđivanje arhitektonske tipologije građevina, uređivanje uzroka devastacije graditeljskog naslijeđa i vrijednosti ambijentalne osobenosti. Valorizacija arhitekture i urbanizma, uspostavljanje strukturalnih odnosa koji će očuvati prostorno-plastične vrijednosti cjeline. Sadržaj prostorno planske dokumentacije, regulisan Zakonom o zaštiti kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te Zakonom o prostornom planiranju, između ostalog, u svom sastavu ima i Separat kojim je regulisan tretman kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa.

  • Categories  

    Emisija je izbacivanje određenih materija iz izvora u atmosferu koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorena prirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujuće materije. Emisije se mogu podijeliti na prirodne i emisije antropogenog porijekla. Prirodne emisije nastaju emitovanjem materija od strane živih bića (disanje), truljenjem, kao i iz drugih prirodnih procesa (eolske erozije, šumski požari). Emisije antropogenog porijekla nastaju u: 1. Energetskim objektima – npr. emisije nastale sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja; 2. Industrijskim postrojenjima – emisije nastale iz tehnoloških procesa; 3. Stambenom sektoru - emisije nastale sagorijevanjem goriva u svrhu grijanja, kuhanja, pripreme potrošne tople vode i sl. u domaćinstvima; i 4. Saobraćaju. U energetske objekte spadaju termoelektrane, toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak. Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.

  • Categories  

    Osovinu područja za koji se radi Separat zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa za Regulacioni plan "Alifakovac - Babića bašča" predstavlja ulica Veliki Alifakovac, od Inat-kuće u pravcu sjeveroistoka, kroz staro Alifakovačko groblje do raskršća Čeljigovića i Podcarine. Upravo na ovom raskršću stoljećima je postojala carinska postaja – malta, gdje se carinila roba pristigla karavanima sa istoka i usmjeravala širokim kaldrmisanim putem do podnožja Alifakovca i dalje, prema Carevoj mahali i Čaršiji. Osnovna urbana matrica predstavljena je uskim krivudavim ulicama sa čijih strana su se nizali neprekinuti mekani potezi objekata i avlijskih zidova. godine 1882. na cijelom evidentiranom području nije postojao niti jedan objekat bez avlije, a u sjevernom dijelu lokaliteta osim avlije, svaka parcela imala je baštu ili voćnjak. U sredini obuhvata, uporedo sa razvojem četiri mahale, stoljećima se razvija i Alifakovačko groblje sa turbetima i česmom, danas nacionalni spomenik BiH. Nišani u obliku stela sa srednjevjekovnim motivima, pronađeni u groblju, jasno ukazuju na tragove ljudskog prisustva i prije procesa do danas sačuvanog modela urbanizacije koji počinje sa dolaskom Osmanlija, sredinom 15.stoljeća. Ovim dokumentom upućuju se planeri na neophodne pravce savremenog razvoja koji će obezbijediti potreban kvalitet života i pri tome očuvati mjerilo, karakter i druge nematerijalne vrijednosti života u tradicionalnom stambenom naselju. Zadatak službe zaštite je da ukaže na suštinske vrijednosti ambijenta i predloži mjere za njihovo očuvanje, kao i da ukaže na teške oblike razaranja ambijenta stihijskom gradnjom, posebno tokom zadnjeg desetljeća.

  • Obuhvat prirodnog naslijeđa “Vodopad Skakavac” se nalazi u sjevernom dijelu Kantona Sarajevo. Ukupna teritorija obuhvata dijelove četiri administrativne općine: Stari Grad, Centar, Vogošća i Ilijaš na ukupnoj površini od 1430,7 ha. Zahvata prostor južnih obronaka Ozrena, vrha i sjevernih padina brda Bukovik. Teren obuhvaćenog područja je izrazito planinski, većim dijelom strm i naget u više pravaca, karakteristično valovit sa dubokim usjekom Peračkog potoka koji svojim tokom po pravcu istok-zapad dijeli ukupan teritorij na dvije cjeline. Evidentirani geomorfološki spomenici unutar obuhvata su klisure ili dijelovi klisura vodotoka: Babinog potoka, Peračkog potoka, Sušice, Stublinskog potoka, Jasikovice, te geomorfološke formacije Crvene Stijene, Kečina Stijena, Vranjska Stijena i Uževica. Područje je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu ključne vrijednosti obuhvata koju predstavlja hidrološki spomenik vodopad Skakavac visine 98 m. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" Spomenikom prirode („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 11/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena III kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) – Spomenik prirode, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Spomenika prirode „Vodopad Skakavac“ je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 32/09, 38/16). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja dobara prirodnog naslijeđa, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

  • Prostor Bijambara se nalazi na sjevernom dijelu Kantona Sarajevo i Općine Ilijaš, neposredno uz magistralnu cestu Sarajevo-Tuzla i zahvata površinu od 497,0 ha. Ovo područje predstavlja izrazitu planinsku oblast određenu geomorfološkim i hidrološkim osobenostima. Evidentirane vrijednosti prirodne baštine su geomorfološki spomenici – pećine. Područje Bijambara je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu prisutnih geomorfoloških fenomena evidentiranih u sklopu kompleksa pećina i ponora na sjevernom dijelu obuhvata. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 21/03, 36/09, 6/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena V kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) - Zaštićeni pejzaž, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Bijambara je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 23/09, 27/10). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja pejzaža, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

  • Categories  

    Cilj Studije je da utvrdi aktuelnu i cjelovitu valorizaciju kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa i da da prijedlog mjera za očuvanje, zaštitu i korišćenje. Izradom ove Studije nadležne službe u Kantonu i općinama dobile su ažurnu kartu i bazu podataka o stanju prirodne i graditeljske baštine na području Kantona Sarajevo koja zaslužuje poseban tretman u izradi razvojnih i provedbenih dokumenata kao aktuelnog i budućih zadataka prostornog planiranja. Pored uvoda, priloga i grafičkog dijela Studija ima dva poglavlja: Polazne osnove i Plansku zaštitu i unaprijeđenje kulturno-historijakog i prirodnog naslijeđa. U prvom dijelu se daju opće informacije, historijski i urbani razvoj Sarajeva, sistem zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, te kvantifikacija i ocjena postojećeg stanja. Drugi dio sadrži: načela zaštite, ciljeve, metodologiju valorizacije naslijeđa, kvantifikaciju i nivoe planske zaštite naslijeđa, inventarizaciju i mjere planske zaštite sa detaljnom razradom kulturno-historijskog, a potom prirodnog naslijeđa. Zatim se obrađuje integracija zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa sa drugim funkcijama, a na kraju se daje prostorni razmještaj i bilans površina. Studija je ustanovila jedinstven registar kulturno-historijskogi prirodnog nasljeđa prema važećim zakonskim dokumentima, odnosno evropskim kriterijima, te je izvršena novelacija i registracija spomenika na postojećoj listi za područje Kantona Sarajevo. U Studiji su korišteni primarni i sekundarni izvori podataka, a obavljen je i značajan obim terenskih istraživanja (Rekognosciranje terena i ubiciranje pojedinih dobara, fotografiranje karakterističnih objekata, kompleksa, pejsaža, spomen obilježja) Također, značajan doprinos Studije su grafički prilozi koji su urađeni u GIS formatu, u kojem je rađen i Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine.