From 1 - 7 / 7
  • Digitalni model terena je skup položajno i visinski određenih tačaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju teren sa svim njegovim reljefnim karakteristikama u trodimenzionalnoj perspektivi. Za potrebe Projekta izrade topografske karte 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo, odnosno dobijanje ažurnih podloga za izradu urbanističkih planova i urbanističke dokumentacije, rektifikaciju ortofoto snimaka i vršenje raznih prostornih analiza izrađen je digitalni model terena rezolucije 2,5 metara.

  • Digitalni model terena prikazuje teren sa svim njegovim reljefnim karakteristikama u trodimenzionalnoj perspektivi, u svrhu izrade izometrijske i hipsometrijske analize terena, te kalibraciju (ortorektrifikacije) satelitskih snimaka kako bi oni bili upotrbljivi u potpunosti za prostorno planiranje. Digitalni model terena (DTM) šireg područja Kantona Sarajevo (4.266 km2) rezolucije 5 metara, jedan je od podprojekata za potrebu izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo. Izvor podataka su vektorizovane izohipse i kote sa geodetskih planova u razmjeri 1:1000, 1:2500 i 1:5000. Digitalni model terene je izrađen s ciljem omogućavanja efikasnosti i tačnosti pri izradi prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, kvalitetnijeg upravljanja prostorom, bržem i efikasnijem pribavljanju dokumentacije za gradnju, te spriječavanja bespravne gradnje.

  • Categories  

    Emisija je izbacivanje određenih materija iz izvora u atmosferu koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorena prirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujuće materije. Emisije se mogu podijeliti na prirodne i emisije antropogenog porijekla. Prirodne emisije nastaju emitovanjem materija od strane živih bića (disanje), truljenjem, kao i iz drugih prirodnih procesa (eolske erozije, šumski požari). Emisije antropogenog porijekla nastaju u: 1. Energetskim objektima – npr. emisije nastale sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja; 2. Industrijskim postrojenjima – emisije nastale iz tehnoloških procesa; 3. Stambenom sektoru - emisije nastale sagorijevanjem goriva u svrhu grijanja, kuhanja, pripreme potrošne tople vode i sl. u domaćinstvima; i 4. Saobraćaju. U energetske objekte spadaju termoelektrane, toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak. Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.

  • Topografska karta 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo ima višestruki značaj koji se ogleda kroz: - dobijanje ažurnih podloga za izradu urbanističkih planova, odnosno urbanističke dokumentacije, - dobijanje digitalnog modela terena koji služi za različite analize, - formiranje inicijalne baze Topografskog informacionog Sistema koja je urađena prema smjernicama i specifikacijama koje se baziraju na INSPIRE direktivama. Topografska karta urbanog područja Kantona Sarajevo je urađena za područje  površine 300 km2 koje je pokriveno sa 76 listova u razmjeri 1:5000.

  • Categories  

    U junu 2021. godine usvojen je Zeleni akcioni plan Kantona Sarajevo za period 2021.-2031. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 25/21), a isti je obezbjeđen uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD-a i Vlade Japana. U postupku pripreme učestvovali su predstavnici zainteresovanih organa i institucija, a pristup koji se koristio u rješavanju okolišnih izazova i iskorištavanju mogućnosti Kantona Sarajevo, osmišljen je prema metodologiji EBRD-a koju su razvili Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Međunarodno vijeće za lokalne ekološke inicijative (ICLEI). U Zelenom akcionom planu Kantona Sarajevo jasno su definirane vizija održivog razvoja i strateški ciljevi „zelenog kantona“ sa određenim srednjoročnim specifičnim ciljevima za period do 2025. i dugoročnim specifičnim ciljevi za period do 2030. godine. Također, preporučeni su konkretni zadaci i „zelene“ mjere za sektore urbanizma, saobraćaja, energetike i gradnje, vodoprivrede, industrije, upravljanja otpadom, kao i mjere prilagođavanja i otpornosti koje nisu ograničene na konkretne sektore, a koje će pomoći u oblikovanju, usmjeravanju i realizaciji programa politika Kantona Sarajevo. Za svaku mjeru iz Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo predstavljen je kratak pregled kapitalnih i operativnih troškova, potencijalne mogućnosti financiranja, te su utvrđeni naredni koraci, odgovornosti i vremenski okvir za provedbu. Ciljevi izrade Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo su bili: • Nadograđivanje i ažuriranje nedavno pripremljenog Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) i utvrđivanje novog Akcioni plan za period 2021.-2025. godine, • Utvrđivanje jasne uzročno posljedične veze između stanja okolišnih dobara s jedne strane i ekonomsko-društvenih dimenzija i ciljeva s druge strane, • Osiguranje osnova za optimalniju raspodjelu financijskih i kadrovskih kapaciteta Kantona Sarajevo s težištem na zaštitu okoliša- prioritizacija mogućih politika i investicija; • Provođenje analize urbanih ventilacionih koridora u sarajevskoj kotlini kao i davanje zaključaka i preporuka o narednim koracima; • Unapređenje potencijala koji će privući donatore spremne da sufinanciraju i podrže projekte iz oblasti zaštite okoliša; • Osiguranje usklađenosti Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo sa politikama i strategijama na lokalnom nivou.

  • Categories  

    Studija o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada (u nastavku teksta Studija) je sastavni dio Zelenog akcionog plana (ZAP/GCAP) koji je usvojen u junu 2021. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 25/21). Glavni ciljevi Studije su: provođenje analize mogućeg uticaja na strujanje i kvalitet zraka kroz sarajevsku kotlinu uspostavljanjem novih ventilacionih koridora, utvrđivanje područja/koridora na kojima bi trebalo ograničiti gradnju visokih objekata kako bi se poboljšalo strujanje i kvalitet zraka u cijeloj kotlini. Studija je provedena u cijeloj sarajevskoj kotlini korištenjem računske dinamike fluida (CDF), pri čemu su za modeliranje terena i vremenskih uslova korišteni podaci iz GIS-a i meteorološki podaci. Uzimajući u obzir dominantni pravac zraka istok-zapad, u Studiji su identificirana dva glavna ventilaciona koridora: - Koridor Miljacka- određen riječnim tokom rijeke Miljacke, proteže se iz pravca istoka sa mjesta na kojem rijeka Miljacka ulazi u grad (na Bentbaši) do zapadnog dijela grada gdje formira meandar (na lokaciji Halilovići). - Koridor Glavna cesta- formiran duž glavne saobraćajnice koja povezuje istočne i zapadne dijelove grada, prostire se od Marijin Dvora na istoku do lokacije Stupska Petlja na Zapadu. Pored dva glavna koridora, identificirani su dodatni ventilacioni koridori na lokalnom nivou: - Južna longitudinala (koju određuju sljedeće ulice: Zagrebačka, Grbavička i Zvornička), - Sjeverna longitudinala (koju određuju ulice Ante Babića i Ive Andrića) i - Alipašina ulica koja se nalazi unutar zelenog pojasa. S ciljem zaštite postojećih pravaca kojima se koridori snabdijevaju zrakom, kao i sprječavanje negativnog uticaja novih zgrada na strujanje zraka koridorima, u Studiji su preporučene mjere zaštite ventilacionih koridora i mjere za unapređenje ventilacionih karakteristika Kantona Sarajevo.

  • Prostorni plan Kantona Sarajevo preuzima, usklađuje se, razrađuje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije BiH, koja se odnose na prostor Kantona. Uz potpuno uvažavanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvrđuje osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito: a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, građevinsko zemljište, vodno dobro i druge površine); b) sistem naselja po značaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti; c) urbana i ruralna područja sa režimima građenja; d) prostore i zone predviđene za izgradnju privrednih građevina, infrastrukture i sl.; e) osnovu prostornog razvoja vanurbanih područja (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, turizam, i dr.); f) građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju BiH, Kanton, Grad i općine, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraćajna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura); g) drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju BiH, Kanton, Grad i općine (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i itd.); h) prostorno definiranje ležišta mineralnih i ostalih sirovina i mogućnosti njihovog korištenja; i) mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koje mogu značajnije ugroziti okoliš; j) mjere zaštite kulturno-historijskog naslijeđa; k) mjere zaštite prirode; l) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih, nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja; m) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (područja posebnog obilježja, urbanistički plan i dr.); n) obaveze u pogledu eksploatacije i sanacije devastiranih površina (podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina); o) uvjete korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora. (2) Odluka o usvajanju plana, odluka o provođenju prostornog plana Kantona i program mjera i aktivnosti za provođenje plana sastavni su dijelovi plana. (3) Prostorni plan Kantona može sadržavati i druge elemente od značaja za Kanton, na osnovu ovog zakona. (4) Prostorni plan Kantona donosi se za period od 20 godina.