From 1 - 10 / 148
  • Categories  

    Studija privrednih djelatnosti urađena je za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine kroz dvije faze. U prvoj fazi data je analiza i ocjena stanja privrede Kantona Sarajevo kao neophodne baze za rad na koncipiranju Prostornog plana a druga faza dala je mogućnosti daljeg razvoja privrede Kantona Sarajevo. U fokusu je bio razvoj industrije, odnosno djelatnosti koje generiraju GDP i koje su najznačajniji korisnici prostora, odnosno koje su najneposrednije povezane sa prostorom. U prvom poglavlju govori se o prostoru kao uvjetu života i neophodnosti planiranja njegova optimalnog korištenja, te o iskustvima drugih u kontekstu prostornog planiranja. Drugo poglavlje sadrži izvode iz razvojno-planske dokumentacije Grada i kasnije Kantona Sarajevo, projekcije budućeg razmještaja industrije na teritoriji Sarajeva, projekcije razvoja građevinarstva, te vizije osnovnih koncepata razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine. Prilikom izrade studije se naročito vodilo računa o «Evropskim perspektivama prostornog razvoja». U trećem poglavlju dat je prikaz i analiza razvoja privrede Kantona Sarajevo u poslijeratnom periodu, sa posebnim naglaskom na prikazu karakteristika strukture GDP Kantona. Analiza efekata korištenja poslovnih prostora preduzeća sa područja Kantona je izvršena na osnovu provedene ankete velikog broja privrednih subjekata. Četvrto poglavlje se odnosi na sagledavanje dostignutog nivoa razvijenosti Kantona Sarajevo sa osvrtom na djelatnosti koje generiraju GDP. Peti dio posvećen je problematici prostornog određenja privrednih djelatnosti sa posebnim osvrtom na industriju. Šesti dio elaborira metodologiju istraživanja i korištene instrumente anketiranja i uzorkovanja preduzeća sa područja Kantona Sarajevo. Takođe, analizirana je problematika zaštite okoliša sa prijedlogom planskog pristupa daljeg unapređenja. U sedmom dijelu prezentira je opća ocjena postojećeg stanja sa mogućnostima daljeg razvoja privrede Kantna Sarajevo u konstekstu prostornog planiranja. Osmi dio se odnosi na kratak i koncizan rezime ključnih nalaza provedenog istraživanja. Na kraju se, okviru devetog i desetog dijela prezentiraju prilozi, te korišteni izvori podataka i literatura. Dakle, osnovni cilj istraživanja privrednih djelatnosti na području Kantona Sarajevo u ovom projektu je stvaranje osnove za ocjenu stanja i planiranju efikasnog korištenja prostora u Kantonu Sarajevo.

  • Categories  

    Osnovna namjera studije Demogradije i sistema naselja Kantona Sarajevo je ocijeniti demografsku situaciju na području Kantona Sarajevo s obzirom na posljedice rata koji je prouzrokovao značajno slabljenje demografskog sastava i raspodjele stanovništva. Računajući na činjenicu, da problematika razvoja naselja i stanovništva Kantona Sarajevo u velikoj mjeri zavisi od stanja u susjednim područjima, naravno ni to pitanje se nije zanemarilo u okviru proučavanja demografske problematike Kantona Sarajevo. Činjenica je da stanovništvo nije ''planska kategorija''u klasičnom smislu jer na razvoj stanovništva možemo uticati samo posredno, stvaranjem povoljnih društvenih, socijalnih, ekonomskih i prostornih uslova u nekom području. Sa tom tvrdnjom otvorena je šira problematika koordinacija između različitih planskih elemenata. Detaljna analiza ovih elemenata naravno nije bila svrha ovog projekta nego je pokušaj formulacije mjera za ostvarivanje postavljenih razvojnih ciljeva izraženih u broju stanovništva koji su bili postavljeni u ovom projektu. Naravno da su kod provjere rezultata ovog projekta i njihovog suočavanja sa potrebnim mjerama za realizaciju u praksi doći i do nekih korekcija upotrijebljenih parametra s posebnim obzirom na migracije. Na kraju je posebno upozoreno na potrebu da se kod upotrebe demografskih analiza u praksi često događa da se neki negativni trendovi upotrebljavaju kao planski cilj.

  • Categories  

    Registar ulica, trgova i mostova Kantona Sarajevo sadrži nazive ulica, trgova i mostova razvrstane po općinama u Kantonu Sarajevo. Navedeni registar vodi i ažurira Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo na osnovu Odluke o obilježavanju ulica, trgova,parkova, mostova, institucija i ustanova imenima i zgrada brojevima na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Grada Sarajeva" br. 7/94) i (Službene novine Kantona Sarajevo" br. 12/06) . Baza podataka ulica sadrži atribute o dužini ulice, nazivu ulice, opisu, oznakama kao jedinstvenim identifikatorima, javnom prijevozu, kategoriji ceste, starom nazivu ulice itd. Baza podataka o mostovima i trgovima sadrži podatke kao što su naziv, lokacija, fotografija, identifikaciona oznaka itd. Podatke o nazivima ulica, trgova i mostova dostavlja Vlada Kantona Sarajevo (Služba za skupštinske poslove Kantona Sarajevo) na prijedlog Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti.

  • Topografska karta 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo ima višestruki značaj koji se ogleda kroz: - dobijanje ažurnih podloga za izradu urbanističkih planova, odnosno urbanističke dokumentacije, - dobijanje digitalnog modela terena koji služi za različite analize, - formiranje inicijalne baze Topografskog informacionog Sistema koja je urađena prema smjernicama i specifikacijama koje se baziraju na INSPIRE direktivama. Topografska karta urbanog područja Kantona Sarajevo je urađena za područje  površine 300 km2 koje je pokriveno sa 76 listova u razmjeri 1:5000.

  • Prostor Bijambara se nalazi na sjevernom dijelu Kantona Sarajevo i Općine Ilijaš, neposredno uz magistralnu cestu Sarajevo-Tuzla i zahvata površinu od 497,0 ha. Ovo područje predstavlja izrazitu planinsku oblast određenu geomorfološkim i hidrološkim osobenostima. Evidentirane vrijednosti prirodne baštine su geomorfološki spomenici – pećine. Područje Bijambara je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu prisutnih geomorfoloških fenomena evidentiranih u sklopu kompleksa pećina i ponora na sjevernom dijelu obuhvata. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 21/03, 36/09, 6/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena V kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) - Zaštićeni pejzaž, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Bijambara je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž "Bijambare" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 23/09, 27/10). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja pejzaža, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

  • Categories  

    Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo je unapređenje i dobijanje novijih i kvalitetnijih podataka, što se postiglo prvenstveno radom u krupnijem mjerilu (urbana područja rađena u mjerilu 1:5.000) i korištenjem digitalnih ortofoto snimaka, a sve u cilju kvalitetnijeg planiranja korištenja prostora Kantona Sarajevo. Korištenje ortofoto snimaka omogućio je bolji uvid u nastale promjene u prostoru, kao i precizniju diferencijaciju zemljišnih površina (poljoprivredno, šumsko i izgrađeno zemljište). Još jedna od prednosti je detaljniji i jasniji prikaz pojedinih kategorija korištenja zemljišta, jer je moguće povući jasnije granice i uključiti neke površine koje nisu bile vidljive u prethodnim istraživanjima ovog tipa. Tu se prvenstveno misli na prijašnji problem predstavljanja površina po procentualnoj zastupljenosti pojedinih kategorija korištenja zemljišta, koje su tokom ovog istraživanja u potpunosti eliminisane, tako da je svaka površina sada predstavljena svojom jedinstvenom kategorijom. Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo sadrži tekstualni i grafički dio obrađen u analognom i digitalnom obliku. Analiza i podaci su sačinjeni unutar GIS sistema. U Studiji su izdvojene bonitetne kategorije od najboljih do najlošijih zemljišta (I-VIII). Također, dat je opis po svakoj kategoriji na nivou općina i kantona u cjelosti, kao i po zonama proizvodne sposobnosti.

  • Obuhvat prirodnog naslijeđa “Vodopad Skakavac” se nalazi u sjevernom dijelu Kantona Sarajevo. Ukupna teritorija obuhvata dijelove četiri administrativne općine: Stari Grad, Centar, Vogošća i Ilijaš na ukupnoj površini od 1430,7 ha. Zahvata prostor južnih obronaka Ozrena, vrha i sjevernih padina brda Bukovik. Teren obuhvaćenog područja je izrazito planinski, većim dijelom strm i naget u više pravaca, karakteristično valovit sa dubokim usjekom Peračkog potoka koji svojim tokom po pravcu istok-zapad dijeli ukupan teritorij na dvije cjeline. Evidentirani geomorfološki spomenici unutar obuhvata su klisure ili dijelovi klisura vodotoka: Babinog potoka, Peračkog potoka, Sušice, Stublinskog potoka, Jasikovice, te geomorfološke formacije Crvene Stijene, Kečina Stijena, Vranjska Stijena i Uževica. Područje je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu ključne vrijednosti obuhvata koju predstavlja hidrološki spomenik vodopad Skakavac visine 98 m. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" Spomenikom prirode („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 11/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena III kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) – Spomenik prirode, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Spomenika prirode „Vodopad Skakavac“ je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 32/09, 38/16). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja dobara prirodnog naslijeđa, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.

  • Categories  

    Osnovni zadatak Studije Funkcija centraliteta glavnog grada bio je istražiti urbane mogućnosti razvoja Sarajeva i odrediti njegov razvojni koncept baziran na promjenama nivoa funkcija centraliteta nastalih njegovom novom geopolitičkom i prometnom pozicijom. Studija je struktuirana u pet poglavlja i to: Prvo poglavlje daje presjek kroz saznanja u najnovijim teoretskim razmatranjima materije o glavnim, internacionalnim i regionalnim gradovima svijeta te procesima globalizacije i globalnim trendovima. Drugo poglavlje obrađuje sarajevsku regiju kao metropolitansko područje (u nastajanju) i njegovu ulogu u razvojnim mogućnostima Sarajeva kao evropske metropole. Treće poglavlje obrađuje mrežu i sistem naselja u metropolitanskoj zoni Sarajeva. Dat je hijerarhijski prikaz centara sa analizom pokazatelja dostupnih za klasifikaciju naseobinskih sistema. Četvrto poglavlje razmatra mogućnosti razvoja prometa svih oblika i nivoa kao osnove u poticanu razvoja u prostoru, otvaranju gravitacijskih mogućnosti prostora prema centralnim mjestima, ujednačavanju razvoja metropolitanske zone, njene koherentnosti, uticaja metropole putem razvojnih osovina na razvoj regionalnih centrata u BiH i otvaranja same metropole prema regionalnom okruženju JI Evrope preko izgradnje autoputa na koridoru Vc. Peto poglavlje razmatra prostornu organizaciju metropole i metropolitanske zone Sarajeva, funkcije centraliteta glavnog grada i njihov potencijalni raspored u prostoru. Koncept prostorne organizacije uže metropolitanske zone dat je kao razvojni Model koji predviđa izrazito naglašenu koncentrirano urbaniziranu zonu metropole i njenog unutarnjeg pojasa i tzv. "zeleno" okruženje sa čitavim nizom ishodišnih, turističko naglašenih naselja.

  • Categories  

    Bespravna individualna stambena izgradnja pretvorila se u ozbiljnu smetnju i prijetnju gradu, njegovim žiteljima, njegovom organizovanom urbanom životu, njegovim prostorima, urbanim sadržajima, infrastrukturnim sistemima i svim drugim vrijednostima. U cilju pronalaska pravih rješenja za obuzdavanje bespravne izgradnje i potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine urađena je Studija valorizacije i sanacije bespravno izgrađenih objekata. U Studiji su pored korištenja svih raspoloživih podataka kojim raspolažu organi Kantona, Grada, općina i javnih preduzeća urađena i dodatna istraživanja na području svih općina i anketiranje velikog broja mjesnih zajednica kako bi se ranije postojeće spoznaje obogatile vjerodostojnim i svježim pokazateljima u cilju koncipiranja adekvatnijih prijedloga o putevima rješavanja ovog pitanja.

  • Categories  

    Predmet izrade Studije je utvrđivanje postojećeg stanja pokrivenosti terena Kantona Sarajevo po kategorijama upotrebe zemljišta, usklađenog s nomenklaturom i kodiranjem, a prema standardima CORINE Land Cover projekta (CLC) na nivou Evropske unije. CORINE klasifikacija je razvijena i prilagođena uslovima u Bosni i Hercegovini za mjerilo karte 1:5.000. Studija inventarizacije stanja i izrada baze podataka pokrivenosti i načina korištenja zemljišta Kantona Sarajevo u GIS tehnologiji urađena je upotrebom satelitskih snimaka iz 2006 godine, ortofoto snimaka iz 2008 godine u mjerilu 1:5.000, aero foto snimaka, postojeće pedološke karte mjerila 1:50.000, karte upotrebne vrijednosti zemljišta 1:10.000, te dodatnim terenskim istraživanjima i provjerama podataka. Osnovni ciljevi izrade Studije su da se: - ustanovi bilans stanja zemljišnih resursa, - ustanove kategorije pokrivenosti i upotrebe zemljišta, - izradi karta namjene površina, odnosno pokrivenosti i upotrebe zemljišta kojim će se razgraničiti produktivno zemljište (poljoprivredno i šumsko) od neproduktivnih zemljišnih površina (zemljište upotrijebljeno u druge svrhe). Kao finalni proizvod dobivena je sintezna karta 1:50.000 (baza podataka na 1:5.000), na kojoj su istaknute posebne vrijednosti prostora – šuma, šikare i rubni dijelovi šume, stanište, tradicionalni voćnjaci, uređeno kultivirano zemljište i sl., kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona Sarajevo i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa.