Katalog metapodataka Kantona Sarajevo
shape
Type of resources
Topics
INSPIRE themes
Provided by
Years
Formats
Representation types
Update frequencies
Scale
-
Studija ranjivosti Kantona Sarajevo je postupak vrednovanja prostornih karakteristika kod planiranja prostornog razvoja. Njena namjena je optimizacija raspodjele djelatnosti u prostoru iz ugla zaštite javnog interesa na području zaštite okoliša. Analizom cjelokupnog prostora istraživanja zaključuje se gdje je rizik za nastanak negativnih uticaja na okoliš, zbog karakteristika prostora, veći ili manji. Tako identificiramo okolišno najprimjernije lokacije za određene djelatnosti da bi izbjegli kasnije konflikte sa drugim korisnicima prostora, te zastupnicima javnog interesa. Izabrana metodologija izrade Studije u skladu je sa odredbama okolišnog i prostornog zakonodavstva sa stručnim usmjerenjima u pogledu metodologije i pristupa te sa preporukama EU. Studija ranjivosti razmatra sve kategorije razvoja koje su razrađene u Prostornom planu Kantona Sarajevo. Također vodi računa o postojećoj klasifikaciji planiranja i kratkoročnim i srednjoročnim razvojnim prijedlozima. Djelatnosti koje su se obrađivale su sljedeće: - stambena izgradnja (individualna stambena izgradnja, kolektivna stambena izgradnja, gradnja vikend naselja, gradnja turističkih naselja, društvena infrastruktura (škole, zdravstvene ustanove, kulturne ustanove i sl.) - poljoprivredne površine (agrarne operacije) - iskorištavanje mineralnih sirovina (kamenolomi, glinokopi) - rekreacija u prirodi (rekreacioni centri, skijališta, biciklističke staze itd.) - saobraćajna infrastruktura (saobraćajnice, terminali) - energetska infrastruktura (dalekovodi, gasovodi) - komunalna infrastruktura (groblja, deponije) - industrijske zone, skladišta - privredne zone (tehnološki parkovi, veliki trgovački centri, transportno-distribucijski centri).
-
Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo je unapređenje i dobijanje novijih i kvalitetnijih podataka, što se postiglo prvenstveno radom u krupnijem mjerilu (urbana područja rađena u mjerilu 1:5.000) i korištenjem digitalnih ortofoto snimaka, a sve u cilju kvalitetnijeg planiranja korištenja prostora Kantona Sarajevo. Korištenje ortofoto snimaka omogućio je bolji uvid u nastale promjene u prostoru, kao i precizniju diferencijaciju zemljišnih površina (poljoprivredno, šumsko i izgrađeno zemljište). Još jedna od prednosti je detaljniji i jasniji prikaz pojedinih kategorija korištenja zemljišta, jer je moguće povući jasnije granice i uključiti neke površine koje nisu bile vidljive u prethodnim istraživanjima ovog tipa. Tu se prvenstveno misli na prijašnji problem predstavljanja površina po procentualnoj zastupljenosti pojedinih kategorija korištenja zemljišta, koje su tokom ovog istraživanja u potpunosti eliminisane, tako da je svaka površina sada predstavljena svojom jedinstvenom kategorijom. Studija upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona Sarajevo sadrži tekstualni i grafički dio obrađen u analognom i digitalnom obliku. Analiza i podaci su sačinjeni unutar GIS sistema. U Studiji su izdvojene bonitetne kategorije od najboljih do najlošijih zemljišta (I-VIII). Također, dat je opis po svakoj kategoriji na nivou općina i kantona u cjelosti, kao i po zonama proizvodne sposobnosti.
-
Studija o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada (u nastavku teksta Studija) je sastavni dio Zelenog akcionog plana (ZAP/GCAP) koji je usvojen u junu 2021. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 25/21). Glavni ciljevi Studije su: provođenje analize mogućeg uticaja na strujanje i kvalitet zraka kroz sarajevsku kotlinu uspostavljanjem novih ventilacionih koridora, utvrđivanje područja/koridora na kojima bi trebalo ograničiti gradnju visokih objekata kako bi se poboljšalo strujanje i kvalitet zraka u cijeloj kotlini. Studija je provedena u cijeloj sarajevskoj kotlini korištenjem računske dinamike fluida (CDF), pri čemu su za modeliranje terena i vremenskih uslova korišteni podaci iz GIS-a i meteorološki podaci. Uzimajući u obzir dominantni pravac zraka istok-zapad, u Studiji su identificirana dva glavna ventilaciona koridora: - Koridor Miljacka- određen riječnim tokom rijeke Miljacke, proteže se iz pravca istoka sa mjesta na kojem rijeka Miljacka ulazi u grad (na Bentbaši) do zapadnog dijela grada gdje formira meandar (na lokaciji Halilovići). - Koridor Glavna cesta- formiran duž glavne saobraćajnice koja povezuje istočne i zapadne dijelove grada, prostire se od Marijin Dvora na istoku do lokacije Stupska Petlja na Zapadu. Pored dva glavna koridora, identificirani su dodatni ventilacioni koridori na lokalnom nivou: - Južna longitudinala (koju određuju sljedeće ulice: Zagrebačka, Grbavička i Zvornička), - Sjeverna longitudinala (koju određuju ulice Ante Babića i Ive Andrića) i - Alipašina ulica koja se nalazi unutar zelenog pojasa. S ciljem zaštite postojećih pravaca kojima se koridori snabdijevaju zrakom, kao i sprječavanje negativnog uticaja novih zgrada na strujanje zraka koridorima, u Studiji su preporučene mjere zaštite ventilacionih koridora i mjere za unapređenje ventilacionih karakteristika Kantona Sarajevo.
-
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo je kroz projekat „Ažuriranje osnovne topografske karte 1:5.000 urbanih područja Kantona Sarajevo“ – Faza 2: Prikupljanje podataka o visini objekata, izradio 3D model urbanih područja Kantona Sarajeva. 3D objekti urbanih područja Kantona Sarajevo definisani su sa njihovim prostornim položajem (osnovom) i visinom. 3D geometrija objekata, za kreiranje 3D modela urbanih područja Kantona Sarajevo, dobijena je podizanjem konture objekta na apsolutnu visinu i izduženom za visinu objekta, čime se dobija objekat detaljnosti LoD1. U LoD1 model zgrade je predstavljen u blok modelu zgrada. Ova geometrija je postavljena u prostornu bazu podataka (Microsoft SQL) sa atributima: apsolutna visina dna objekta, apsolutna visina vrha objekta i relativna visina ovjekta. Geometrija se može vidjeti u aplikacijama koje podržavaju 3D (npr. direktno u ArcScene). Aero fotografije su korišćene za dobijanje oblaka tačaka za određivanje najviše tačke objekta, a DTM urbanog područja Sarajeva je korišćen za određivanje visine tačke objekta na tlu. Ovakav prikaz objekata (LoD1) dovoljan je za prostornu analizu na nivou urbanističkog plana (npr. procjena gustine naseljenosti, proračun građevinske bruto površine (BGP), simulacija i modeliranje ventiliranih urbanih koridora, stvaranje pametnog digitalnog grada itd.). Kako bi zadovoljio potražnju za efikasnom vizualizacijom 3D modela gradova, novi Open Geospatial Consortium (OGC) kreirao je CityGML koji definira 3D model grada u pet različitih nivoa detalja. CityGML je otvoreni model podataka za skladištenje i razmjenu 3D modela gradova. Koristeći OGC standarde za razmjenu prostornih podataka Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo kreirao je WMS (Web Map Service): 3D model urbanoih područja Kantona Sarajevo.
-
Topografska karta 1:5000 urbanog područja Kantona Sarajevo ima višestruki značaj koji se ogleda kroz: - dobijanje ažurnih podloga za izradu urbanističkih planova, odnosno urbanističke dokumentacije, - dobijanje digitalnog modela terena koji služi za različite analize, - formiranje inicijalne baze Topografskog informacionog Sistema koja je urađena prema smjernicama i specifikacijama koje se baziraju na INSPIRE direktivama. Topografska karta urbanog područja Kantona Sarajevo je urađena za područje površine 300 km2 koje je pokriveno sa 76 listova u razmjeri 1:5000.
-
Prostorni plan Kantona Sarajevo preuzima, usklađuje se, razrađuje i dopunjava planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije BiH, koja se odnose na prostor Kantona. Uz potpuno uvažavanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvrđuje osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito: a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, građevinsko zemljište, vodno dobro i druge površine); b) sistem naselja po značaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti; c) urbana i ruralna područja sa režimima građenja; d) prostore i zone predviđene za izgradnju privrednih građevina, infrastrukture i sl.; e) osnovu prostornog razvoja vanurbanih područja (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, turizam, i dr.); f) građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju BiH, Kanton, Grad i općine, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraćajna, vodoprivredna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura); g) drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju BiH, Kanton, Grad i općine (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i itd.); h) prostorno definiranje ležišta mineralnih i ostalih sirovina i mogućnosti njihovog korištenja; i) mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koje mogu značajnije ugroziti okoliš; j) mjere zaštite kulturno-historijskog naslijeđa; k) mjere zaštite prirode; l) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih, nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja; m) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (područja posebnog obilježja, urbanistički plan i dr.); n) obaveze u pogledu eksploatacije i sanacije devastiranih površina (podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina); o) uvjete korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora. (2) Odluka o usvajanju plana, odluka o provođenju prostornog plana Kantona i program mjera i aktivnosti za provođenje plana sastavni su dijelovi plana. (3) Prostorni plan Kantona može sadržavati i druge elemente od značaja za Kanton, na osnovu ovog zakona. (4) Prostorni plan Kantona donosi se za period od 20 godina.
-
Urbanistički planovi se donose za urbana područja, a granice područja za koje se izrađuju definišu se Prostornim planom Kantona. Urbanističkim planovima detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, a naročito: osnovna organizacija prostora, korištenje i namjena zemljišta sa prijedlogom dinamike njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene, zone saobraćaja, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, privredne zone, društvena infrastruktura itd.
-
Urbanistički plan grada Sarajeva se donosi za urbano područje, a granice područja za koje se izrađuju definišu se Prostornim planom Kantona Sarajevo. Urbanističkim planom detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona Sarajevo, a naročito: osnovna organizacija prostora, korištenje i namjena zemljišta sa prijedlogom dinamike njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene, zone saobraćaja, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, privredne zone, društvena infrastruktura itd.
-
Obuhvat prirodnog naslijeđa “Vodopad Skakavac” se nalazi u sjevernom dijelu Kantona Sarajevo. Ukupna teritorija obuhvata dijelove četiri administrativne općine: Stari Grad, Centar, Vogošća i Ilijaš na ukupnoj površini od 1430,7 ha. Zahvata prostor južnih obronaka Ozrena, vrha i sjevernih padina brda Bukovik. Teren obuhvaćenog područja je izrazito planinski, većim dijelom strm i naget u više pravaca, karakteristično valovit sa dubokim usjekom Peračkog potoka koji svojim tokom po pravcu istok-zapad dijeli ukupan teritorij na dvije cjeline. Evidentirani geomorfološki spomenici unutar obuhvata su klisure ili dijelovi klisura vodotoka: Babinog potoka, Peračkog potoka, Sušice, Stublinskog potoka, Jasikovice, te geomorfološke formacije Crvene Stijene, Kečina Stijena, Vranjska Stijena i Uževica. Područje je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu ključne vrijednosti obuhvata koju predstavlja hidrološki spomenik vodopad Skakavac visine 98 m. Područje se odlikuje velikim bogatstvom vegetacijskih vrsta i faunističkom raznovrsnošću. Zakonom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" Spomenikom prirode („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 11/10) su utvrđene granice obuhvata, području je dodijeljena III kategorija prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) – Spomenik prirode, i u skladu s tim izvršeno je zoniranje prostora, te određene mjere zaštite i intervencije u zaštićenom području. Prostor Spomenika prirode „Vodopad Skakavac“ je od posebnog značaja za Kanton Sarajevo te je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 26/06, 4/11, 22/17) utvrđena obaveza izrade Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac" („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 32/09, 38/16). Uvažavajući mjere zaštite Prostorni plan definiše namjene prostora kako bi korištenje prirodnih vrijednosti bilo u funkciji očuvanja dobara prirodnog naslijeđa, naučnih istraživanja, ekološke edukacije, te rekreacije i turizma u svim sezonama tokom godine.
-
Predmet izrade Studije je utvrđivanje postojećeg stanja pokrivenosti terena Kantona Sarajevo po kategorijama upotrebe zemljišta, usklađenog s nomenklaturom i kodiranjem, a prema standardima CORINE Land Cover projekta (CLC) na nivou Evropske unije. CORINE klasifikacija je razvijena i prilagođena uslovima u Bosni i Hercegovini za mjerilo karte 1:5.000. Studija inventarizacije stanja i izrada baze podataka pokrivenosti i načina korištenja zemljišta Kantona Sarajevo u GIS tehnologiji urađena je upotrebom satelitskih snimaka iz 2006 godine, ortofoto snimaka iz 2008 godine u mjerilu 1:5.000, aero foto snimaka, postojeće pedološke karte mjerila 1:50.000, karte upotrebne vrijednosti zemljišta 1:10.000, te dodatnim terenskim istraživanjima i provjerama podataka. Osnovni ciljevi izrade Studije su da se: - ustanovi bilans stanja zemljišnih resursa, - ustanove kategorije pokrivenosti i upotrebe zemljišta, - izradi karta namjene površina, odnosno pokrivenosti i upotrebe zemljišta kojim će se razgraničiti produktivno zemljište (poljoprivredno i šumsko) od neproduktivnih zemljišnih površina (zemljište upotrijebljeno u druge svrhe). Kao finalni proizvod dobivena je sintezna karta 1:50.000 (baza podataka na 1:5.000), na kojoj su istaknute posebne vrijednosti prostora – šuma, šikare i rubni dijelovi šume, stanište, tradicionalni voćnjaci, uređeno kultivirano zemljište i sl., kao osnova budućeg planiranja razvoja Kantona Sarajevo i njegovog prostornog uređenja uz racionalnu primjenu i optimalno korištenje zemljišnih resursa.