From 1 - 10 / 15
  • Categories  

    Studija privrednih djelatnosti urađena je za potrebe Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023. godine kroz dvije faze. U prvoj fazi data je analiza i ocjena stanja privrede Kantona Sarajevo kao neophodne baze za rad na koncipiranju Prostornog plana a druga faza dala je mogućnosti daljeg razvoja privrede Kantona Sarajevo. U fokusu je bio razvoj industrije, odnosno djelatnosti koje generiraju GDP i koje su najznačajniji korisnici prostora, odnosno koje su najneposrednije povezane sa prostorom. U prvom poglavlju govori se o prostoru kao uvjetu života i neophodnosti planiranja njegova optimalnog korištenja, te o iskustvima drugih u kontekstu prostornog planiranja. Drugo poglavlje sadrži izvode iz razvojno-planske dokumentacije Grada i kasnije Kantona Sarajevo, projekcije budućeg razmještaja industrije na teritoriji Sarajeva, projekcije razvoja građevinarstva, te vizije osnovnih koncepata razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine. Prilikom izrade studije se naročito vodilo računa o «Evropskim perspektivama prostornog razvoja». U trećem poglavlju dat je prikaz i analiza razvoja privrede Kantona Sarajevo u poslijeratnom periodu, sa posebnim naglaskom na prikazu karakteristika strukture GDP Kantona. Analiza efekata korištenja poslovnih prostora preduzeća sa područja Kantona je izvršena na osnovu provedene ankete velikog broja privrednih subjekata. Četvrto poglavlje se odnosi na sagledavanje dostignutog nivoa razvijenosti Kantona Sarajevo sa osvrtom na djelatnosti koje generiraju GDP. Peti dio posvećen je problematici prostornog određenja privrednih djelatnosti sa posebnim osvrtom na industriju. Šesti dio elaborira metodologiju istraživanja i korištene instrumente anketiranja i uzorkovanja preduzeća sa područja Kantona Sarajevo. Takođe, analizirana je problematika zaštite okoliša sa prijedlogom planskog pristupa daljeg unapređenja. U sedmom dijelu prezentira je opća ocjena postojećeg stanja sa mogućnostima daljeg razvoja privrede Kantna Sarajevo u konstekstu prostornog planiranja. Osmi dio se odnosi na kratak i koncizan rezime ključnih nalaza provedenog istraživanja. Na kraju se, okviru devetog i desetog dijela prezentiraju prilozi, te korišteni izvori podataka i literatura. Dakle, osnovni cilj istraživanja privrednih djelatnosti na području Kantona Sarajevo u ovom projektu je stvaranje osnove za ocjenu stanja i planiranju efikasnog korištenja prostora u Kantonu Sarajevo.

  • Categories  

    Most je cestovna građevina koja je sastavni dio javne ceste. Na cestama koje su pod nadležnosti i upravljanjem Direkcije za puteve Kantona Sarajevo nalazi se 58 mostova, čija ukupna dužina iznosi 2.529,40 m. Svim mostovima dodijeljena je njihova pripadajuća šifra, kao i broj prema evidenciji karata iz 2012.godine, kada kreirana prva zvanična baza o mostovima u Direkciji za puteve Kantona Sarajevo. Redovno i vanredno održavanje građevina javnih cesta vrši se u skladu sa zakonski propisanim rokovima, te je kroz sve vrste planova rada Direkcije za puteve Kantona Sarajevo, sadržano i održavanje mostova na cestama u nadležnosti Direkcije za puteve Kantona Sarajevo.

  • Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021-2027. je strateški dokument koji usmjerava razvoj, utvrđuje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj Kantona Sarajevo (KS), uzimajući u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, društvenu, okolišnu i prostornu. Strategijom razvoja utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja KS, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluacija i izvještavanje. Strateško planiranje razvoja nalažu evropske prakse i dinamike strateškog planiranja, a zahvatanje sredstava iz predpristupnih fondova EU nalaže obaveznost izrade strateških razvojnih dokumenata. Strategija razvoja Kantona Sarajevo za period 2021–2027. krovni je dokument koji treba pomoći svim učesnicima da doprinesu pozitivnim promjenama i većoj kvaliteti življenja svih građana jednako. Strategija razvoja Kantona Sarajevo za period 2021–2027. prezentira pravce promjene i mjerljivog razvoja koji se može postići ukoliko priprema i realizacija godišnjih budžeta, programa javnih investicija, ali i pojedinih strateških megaprojekata kroz programe rada svih institucija bude dobro koordinirana i jasna. Dokument čine dva ključna dijela; prvi dio objašnjava metodološki pristup usklađen sa zahtjevima zadatim postojećim zakonskim okvirom, i drugi, koji je uključivanjem velikog broja učesnika javnog, privatnog i nevladinog sektora rezultirao predloženim mjerama i konkretnim akcijama. U procesu izrade strateških dokumenata primjenjuju se principi razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, a naročito: Otvoreni metod koordinacije (OMK): Ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti za sve građane; Horizontalna i vertikalna koordinacija svih nivoa vlasti: Partnerstvo; Javnost i transparentnost.

  • Categories  

    U junu 2021. godine usvojen je Zeleni akcioni plan Kantona Sarajevo za period 2021.-2031. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 25/21), a isti je obezbjeđen uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD-a i Vlade Japana. U postupku pripreme učestvovali su predstavnici zainteresovanih organa i institucija, a pristup koji se koristio u rješavanju okolišnih izazova i iskorištavanju mogućnosti Kantona Sarajevo, osmišljen je prema metodologiji EBRD-a koju su razvili Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Međunarodno vijeće za lokalne ekološke inicijative (ICLEI). U Zelenom akcionom planu Kantona Sarajevo jasno su definirane vizija održivog razvoja i strateški ciljevi „zelenog kantona“ sa određenim srednjoročnim specifičnim ciljevima za period do 2025. i dugoročnim specifičnim ciljevi za period do 2030. godine. Također, preporučeni su konkretni zadaci i „zelene“ mjere za sektore urbanizma, saobraćaja, energetike i gradnje, vodoprivrede, industrije, upravljanja otpadom, kao i mjere prilagođavanja i otpornosti koje nisu ograničene na konkretne sektore, a koje će pomoći u oblikovanju, usmjeravanju i realizaciji programa politika Kantona Sarajevo. Za svaku mjeru iz Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo predstavljen je kratak pregled kapitalnih i operativnih troškova, potencijalne mogućnosti financiranja, te su utvrđeni naredni koraci, odgovornosti i vremenski okvir za provedbu. Ciljevi izrade Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo su bili: • Nadograđivanje i ažuriranje nedavno pripremljenog Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) i utvrđivanje novog Akcioni plan za period 2021.-2025. godine, • Utvrđivanje jasne uzročno posljedične veze između stanja okolišnih dobara s jedne strane i ekonomsko-društvenih dimenzija i ciljeva s druge strane, • Osiguranje osnova za optimalniju raspodjelu financijskih i kadrovskih kapaciteta Kantona Sarajevo s težištem na zaštitu okoliša- prioritizacija mogućih politika i investicija; • Provođenje analize urbanih ventilacionih koridora u sarajevskoj kotlini kao i davanje zaključaka i preporuka o narednim koracima; • Unapređenje potencijala koji će privući donatore spremne da sufinanciraju i podrže projekte iz oblasti zaštite okoliša; • Osiguranje usklađenosti Zelenog akcionog plana Kantona Sarajevo sa politikama i strategijama na lokalnom nivou.

  • Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP KS) („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 47/17) je usvojen u novembru 2017. godine, a kao programsko-planski dokument strateškog djelovanja u oblasti zaštite okoliša ima za cilj očuvanje prirodnog bogatstva Kantona Sarajevo, unapređenje stanja okoliša i razvoj Kantona Sarajevo na principima održivog razvoja. KEAP KS je provedbeni dokument Strategije zaštite okoliša FBiH za period 2008.–2018. godine, dijelom Strategije upravljanja vodama FBiH za period 2010.-2022. godine, te Federalnog plana upravljanja otpadom 2012.- 2017. godine. Sastavni dio KEAP-a KS su pregled stanja okoliša u Kantonu Sarajevo, lista okolišnih problema i prioriteta, akcioni plan sa ciljevima i mjerama/aktivnostima, indikatori i plan praćenja i ocjenjivanja, finansijski plan, te plan praćenja realizacije u narednom periodu za šest tematskih oblasti (priroda, vodni resursi, upravljanje kvalitetom zraka, zemljište, upravljanje otpadom i odgovori politika). U 2021. godini su na osnovu Izvještaja o realizaciji mjera iz KEAP-a i odabranih prioritetnih mjera iz Zelenog akcionog plana KS kreirane i Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo usvojene Izmjene i dopune Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP-a) („Službene novine KS“, broj: 20/21, 21/21) čiji je sastavni dio, između ostalog, Akcioni plan za period 2021.-2025. godina sa ukupno 114 aktivnosti/mjera, kako slijedi: Priroda (20), Vodni resursi (20), Upravljanje kvalitetom zraka (31), Zemljište (5), Upravljanje otpadom (27), te Odgovori politika (11). Za svaku aktivnost/mjeru definisani su nosioci, vrijeme realizacije, okvirna finansijska sredstva, izvor sredstava, indikator uspjeha, prepreke i način rješavanja prepreka. Praćenje implementacije KEAP-a KS u svim njegovim segmentima, prema utvrđenoj dinamici i rokovima za realizaciju, vrši Koordinacioni odbor za provođenje KEAP-a KS.

  • Categories  

    Terenskim istraživanjem na području Hrasnice i Hadžića utvrđeno je postojeće stanje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u pogledu obima, kvaliteta i stepena očuvanosti, utvrđena je arhitektonska tipologija građevina i ostalog naslijeđa, valorizacija, te su preporučene mjere zaštite. Prema Odluci o pristupanju izradi Regulacionog plana “Hrasnica” (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br.13/11 od 25.05.2011.god.) granica je obuhvatila prostor između ulice Igmanskih bataljona, Hrasničke ceste i Put Famosa na sjeveru, fabrike FAMOS na istoku, podnožja Igmana na jugu i naselja Kovači na zapadu (granica obuhvata za koji se Plan radi sa preciznim katastarskim česticama data je kroz čl.2 Odluke o pristupanju izradi). Površina obuhvata prema navedenoj tački iznosi P=126,0 ha. Obzirom na utvrđenu vrijednost, služba zaštite je obuhvat prostorne cjeline Regulacionog plana “Hrasnica” proširila u zoni Stare osnovne škole jer je riječ o dokumentarno i arhitektonski vrijednom objektu.

  • Categories  

    Separat zaštite kulturno‐historijskog i prirodnog naslijeđa se bavi istraživanjem i analizom svih faktora kulturne materijalne i nematerijalne, kao i prirodne baštine. Svi oblici naslijeđa, uz njihov isprepleten i međusobni odnos, uticali su na kreiranje identiteta sa svim njegovim multidimenzionalnim manifestacijama, apstraktnim i materijalnim. Bazirajući se na prostorni identitet, postupkom evidencije (inventarizacije) i valorizacije različitih aspekata naslijeđa omogućava se definiranje mjera zaštite odnosno režima preventivne zaštite baštine, koji igra ključnu ulogu u očuvanju identiteta kroz prostorno i urbanističko planiranje, odnosno urbanističko‐arhitektonsko projektovanje. Na osnovu historiografske metodologije koji se temelji na istraživanju, kritičkoj analizi literature i dostupnih izvora, te terenskog istraživanja obrađen je historijski i razvojni prostor kroz ključne determinante koje su bitno odredile, uticale na procese formiranja, izgradnje i oblikovanja identiteta grada unutar zadatog okvira Regulacionog plana Koševo ‐ Alipašina ulica. Rezultat istraživanja je analiza, sinteza koja je u konačnici imala za cilj prepoznavanje identiteta predmetnog obuhvata, “prilog” u sveukupnoj historiji grada, te valoriziranje prostora kao cjeline, ali i njegovih pojedinačnih baštinskih aspekata. Poseban fokus je dat i na memorijalnu kulturu. Obuhvat Regulacionog plana "Koševo ‐ Alipašina" nalazi se u samom središtu grada, omeđen je dijelovima dugačkih ulica (Alipašina, Koševo, Maršala Tita) razvijenim na starijim putevima koji su vodili, bili trase kojima se dolazilo ali i izlazilo iz grada. Osim dijelova pomenutih ulica unutar obuhvata nalaze se ulice Hasana Kikića, Jezero, Danijela Ozmo, Kemal‐begova, dio ulice Sutjeska. Dio obuhvata predstavlja prostor Malog parka i manja ulica Dubrovačka. Ciljevi izrade ovog Elaborata su utvrđivanje postojećeg stanja u pogledu obima, vrste, kvaliteta i stepena očuvanosti kulturno‐historijskog i prirodnog naslijeđa, utvrđivanje prostorno‐ambijentalnih karakteristika fizičkih struktura, valorizacija svih aspekata naslijeđa i definisanje mjera zaštite za sve aspekte naslijeđa.

  • Categories  

    Graditeljska cjelina obrađena ovim elaboratom nalazi se unutar dijela ulica Branilaca Sarajeva i Kulovića, dalje ide središnjim dijelom korita rijeke Miljacke uz Obalu Kulina bana, Jadranskom ulicom i uz vanjski zid Okružnog zatvora spaja se s polaznom tačkom u ulici Branilaca Sarajeva. U ovoj cjelini lociran je i lokalitet Kalin hadži Alijine džamije koji je predmet posebnih arheoloških istraživanja. Analiza poznatih tragova i putokaza koji upućuju na nastanak i formiranje dijela jedne graditeljske cjeline od nastanka do savremenog doba, obrađena elaboratom zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, je razultat istraživanja arhitektonskih, urbanih i ambijentalnih karakteristika zadatog prostora. Elaboratom zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u budućem planiranju mogu se otkloniti pogrešne intervencije u prostoru. Elaborat je polazna tačka, koja pruža mogućnost transformacije zatečenih fizičkih struktura u prostor ugodnijeg i prirodnijeg životnog okruženja, pa je u tom smislu podloga za izradu Urbanističkog projekta “Pošta-Sud”.

  • Categories  

    Separat zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa za Izmjene i dopune Regulacionog plana "Centar Ilidža" definiše utvrđivanje stanja u pogledu obima, vrste, kvaliteta i stepena očuvanosti graditeljskog (kulturno-historijskog) i prirodnog naslijeđa, utvrđivanje urbnističkih karakteristika, prostorna kompozicija, ambijentalne osobenosti, utvrđivanje arhitektonske tipologije građevina, uređivanje uzroka devastacije graditeljskog naslijeđa i vrijednosti ambijentalne osobenosti. Valorizacija arhitekture i urbanizma, uspostavljanje strukturalnih odnosa koji će očuvati prostorno-plastične vrijednosti cjeline. Sadržaj prostorno planske dokumentacije, regulisan Zakonom o zaštiti kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te Zakonom o prostornom planiranju, između ostalog, u svom sastavu ima i Separat kojim je regulisan tretman kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa.

  • Categories  

    Reklamni panoi u zaštitnom pojasu cestovne komunikacije u nadležnosti Direkcije za puteve Kantona Sarajevo sastoje se od jumbo plakata, city light reklama i info tačaka. Prema evidenciji iz 2022.godine, na pomenutoj cestovnoj komunikaciji egzistira 131 jumbo plakat ( + cca 50 nelegalnih, za koje je Direkcija za puteve Kantona Sarajevo uputila ukaz i opomenu za uklanjanje), kao i 127 city ligt reklama. Info tačke postavljene su na 54 lokacije sa ukupno 153 info table. Postavljanje reklamnih panoa na pomenutoj cestovnoj komunikaciji vrši se prema Elaboratu o privremenom korištenju javnih površina za potrebe postavljanja slobodnostojećih reklamnih panoa na području Kantona Sarajevo i Planu rasporeda reklamnih panoa u Kantonu Sarajevo.